Godine 1992. u Hrvatsku je u većem opsegu počela stizati i suha gradnja. Budući da suha gradnja nije imala posebnu tradiciju, niti je postojalo zvanje montera suhe gradnje, svatko je jednostavno i često bez ikakve naobrazbe mogao otvoriti obrt ili uslužno poduzeće.
To je jedan od razloga što se to relativno mlado zanimanje razvijalo na kaotičan način. Radi neznanja mnogi su izvođači pogrešno počeli vrednovati svoj rad, što je dovelo do toga da je režijski sat (ili obračunska jedinica po m2) u suhoj gradnji, u usporedbi sa zanimanjima kao što su ličilački, podopolagački, zidarski, tesarski…. automehaničarski, itd., trenutno na izrazito niskoj razini. Investitori, građevinska poduzeća i inženjering društva su iskoristili situaciju nedostatka propisanih načina obračuna i često u svoju korist tumačili neodgovarajuće postojeće normative i propise. Izvođač pri tome nije bio zaštićen nikakvim propisom na kojeg bi se mogao pozvati prilikom nepravilnih raspisa poslova i pogrešnog obračunavanja obavljenog posla, to se odnosi prije svega na politiku cijena, jer nije postojalo nikakvo ishodište za korektne kalkulacije.
Na natječaje se uvijek iznova javljaju izvođači poslova, koji su pogrešnim kalkulacijama kontinuirano spuštali cijene i time prisiljavali druge da se prilagode tim nižim cijenama iz njihovih neispravnih ponuda.
Često su svoju grešku spoznali prekasno kada su zapeli u financijske teškoće, ili su čak morali zatvoriti obrt.

Strateški ciljevi HUISG-a :

  • priprema potrebne dokumentacije na temelju koje će se u budućnosti precizno moći izraditi kalkulacije kako bi se umanjila mogućnost nepravilne kalkulacije u suhoj montažnoj izgradnji.
  • izraditi hrvatske normative rada,
  • usuglasiti hrvatske nazive za pojedine sustave suhe gradnje,
  • sistematizacija izračuna škarta,
  • opise ispravnog obračunavanja obavljenog posla i
  • klasifikacija zanimanja i uvrštenje u hrvatski registar obrta i zanimanja.

huisg